Susret odgojnih zavoda Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Karinu

BogoslovPosted by

U subotu 21. listopada, u samostanu Svete Marije Bezgrješne u Karinu, održan je već tradicionalni susret odgojnih zavoda Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Na susretu su sudjelovali gotovo svi odgajanici i njihovi odgojitelji iz odgojnih zavoda Provincije: sjemeništa u Sinju, postulature iz Imotskog, novicijata s Visovca i klerikata iz Splita i Zagreba.

Nakon dolaska i osvježenja u samostanskoj blagovaonici program je nastavljen u crkvi, po predviđenom rasporedu: predstavljenjem odgojnih zavoda i pozdravom domaćina. Bogoslove iz Splita, njihov svakodnevni život i redovite aktivnosti, predstavio je fra Ivan Grubišić, bogoslov pete godine KBF-a, a bogoslove iz Zagreba fra Marko Đerek, bogoslov pete godine FFDI-a. Novake je predstavio fra Stipe Buljan, postulante Marko Plejić a sjemeništarce Vlaho Jakić, maturant.

Gvardijan fra Petar Klarić zatim nas je upoznao s bogatom i burnom poviješću karinskog samostana u kojem franjevci žive od daleke 1429. godine. Osobito je  teško razdoblje za samostan bilo za vrijeme Domovinskog rata (godina srpske okupacije) kad je sve kulturno blago iz njega pokradeno, a samostan miniran i do temelja  srušen. Zahvaljujući na poseban način Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja samostan je u cijelosti obnovljen i opet, kao i nekada, stoji prelijep na ušću Karišnice.

Nakon predstavljanja zavoda i upoznavanja bliže i daljne prošlosti samostana bilo je slavlje svete mise koje je predvodio mnogopoštovani otac provincijal fra Joško Kodžoman,  a u koncelebraciji su još bili magistar bogoslova fra Ivica Jurić, domagistar fra Domagoj Volarević, meštar novaka fra Jure Šimunović, magistar postulanata fra Kristijan Stipanović, ravnatelj sjemeništa fra Ivan Udovičić, zamjenik ravnatelja sjemeništa fra Nedjeljko Jukić, povjerenik za duhovna zvanja u Provinciji fra Josip Repeša i gvardijan fra Petar Klarić. Na misi su još prisustvovali fra Ante Branko Periša i domagistar novaka fra Stojan Damjanović te đakon fra Ivan Marija Đuzel.

U prigodnoj homiliji mnogopoštovani otac Provincijal je istaknuo važnost ovakvih susreta u kojima se kao članovi iste zajednice međusobno bolje upoznajemo  i obogaćujemo. Potaknut primjerom sv. Pavla iz misnih čitanja pozvao je braću da strpljivo grade zajedništvo koje izgrađuje i otvara nove, prikladne putove svjedočenja evanđelja i izgradnje Božjeg naroda.  Također je pozvao prisutnu mladu braću da poput sv. Pavla budu ljudi koji gaje duh širine, otvorenosti, duh koji u cjelini sagledava život u svoj njegovoj kompleksnosti te omogućuje uvijek novi susret s drugim i drugačijim koji obogaćuje. Govoreći o darovima kojima nas je sve Gospodin podario otac Provincijal je naglasio, s jedne strane, važnost prepoznavanja i razvijanja  vlastitog dara kao i zamke upadanja u besplodna uspoređivanja s drugim koja obeshrabruju i sputavaju vlastiti razvoj, s druge strane.

Nakon svetog misnog slavlja slijedio je zajednički ručak i druženje za bratskim stolom, a nešto kasnije i tradicionalna nogometna utakmica na malonogometnom terenu u centru Karina između provincijskih zavoda, osobito između bogoslova i sjemeništaraca. Sjemeništarci su ovaj put bili bolji pa im od srca čestitamo!

Nakon sportskog druženja krenuli smo prema Bribiru gdje nas je fra Ante Branko Periša, akademski slikar i profesor likovne  kulture na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, upoznao s doista bogatom poviješću tog važnog arheološkog lokaliteta. Tako smo saznali da je do dolaska Rimljana Bribir bio utvrđena liburnska gradina čiji se ostaci u obliku začuđujeće velikih megalitskih bedema još mogu vidjeti na zapadnoj strani Bribirske glavice. U prvom stoljeću glavica je od strane Rimljana opasana jakim zidanim bedemima i stekla je status municipija (Municipium Varvariae).

Rimsko je doba na glavici ostavilo jako bogate tragove materijalne kulture, poput ostataka antičkih zgrada, fortifikacija, nalaza keramike, oruđa, novca i stakla koje je osobito zaslugom fra Luje Marune, oca hrvatske arheologije, a kasnije i Stjepana Gunjače, poznatog arheologa, otkriveno i uvršteno u zaštićeno kulturno blago kojim se s pravom ponosimo . Inače, arheološki lokalitet Bribirska glavica spomenik je kulture najviše kategorije. Zbog svog ogromnog  značaja naziva se i „Hrvatskom Trojom“, kako ju je nazvao fra Lujo Marun 1908. godine. Nakon razgledavanja osobito najnovijih iskapanja koja  su otkrila ostatke starokršćanske rotonde ispod današnje crkve Sv. Joakima i Ane kratko smo se okrijepili te autobusom krenuli natrag svojim samostanima. Od srca zahvaljujemo gvardijanu fra Petru Klariću na velikodušnom gostoprimstvu.

Franjevački bogoslovi

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript