Kategorija: Teologija i duhovnost

Živimo u vremenu sve veće polarizacije u društvu koja proizlazi iz krivog razumijevanja vlastite slobode vjere, nevjere i slobode naših identiteta. No nije nimalo svejedno gradimo li u toj polarizaciji zidove ili mostove.

Svaka nova generacija u biti predstavlja invaziju malih “barbara” na našu civilizaciju, i potrebno ih je civilizirati prije nego što je unište. Ako ih se ne odgaja jer će, tobože, oni sami “slobodno i najbolje” izabrati što je za njih a što nije onda moramo računati i na posljedice takva “odgoja”.

Od jednog mita u kojem smo bili proglašeni svemoćnima, kroz znanost i tehnologiju, sad smo, čini se, upali u drugi mit o našoj bespomoćnosti pred sve kompleksnijim svijetom.

Koga Bog poziva toga ujedno i osposobljava za poslanje koje mu je namijenio. Od njega se traži da surađuje i da ne bude nestrpljiv ako ne vidi odmah plodove. Možda nije ni predviđeno da uživa u njima.

Ideja ravnopravnosti spolova htjela je donijeti bolje rješenje od odnosa vlasti i podređenosti između muškarca i žene. No, rezultat je prilično negativan jer se ravnopravnost sve više pretvara u istovjetnost.

Htjeli to priznati ili ne pandemija koronavirusa zaustavila je redoviti ritam života i sve nas natjerala da razmišljamo o temeljnim pitanjima života. Osobito se to odnosi na pitanje smisla života, smisla boli i patnje te načina na koji se čovjek s njom suočava.

Postoji li Bog? To je jedno od najvažnijih pitanja koje osoba može razmotriti. Vjerujete li ili ne u Božju opstojnost ima goleme posljedice na vaš pogled na život, čovječanstvo, moralnost i sudbinu.

Povodom 6o godina od otvaranja Drugog vatikanskog koncila za Vatican News govori Luigi Bettazzi, jedini živući talijanski koncilski otac.

Odmak je oduvijek bio lijek. Odmak od drugih i odmak od sebe. Odmak izvana hodanjem i odmak iznutra šalom, ironijom i novim okvirom. Hodanje je škola odmaka.

Fra Karlo Balić razvio je mnogostruku i plodnu djelatnost na području mariologije i skotizma. S tih je područja objavio više studija, monografija, članaka i prikaza. Svrstavaju ga u redove vodećih svjetskih medijevalista, a istodobno je vrstan poznavatelj suvremene teologije i jedan od najuglednijih mariologa.

Trebamo li slušati srce da nas ono vodi ili i srce treba nekog vodiča koga će slušati, prema kojem će se usmjeravati? O tome poslušajmo promišljanje fra Ante Vučkovića.

Kada je Isus na pragu mladosti ostao u hramu, ušao je u razgovor s učiteljima. Pismo kaže da ih je pitao i slušao. To je opis susreta dviju generacija. Susret se dogodio u hramu. Uza sve generacijske razlike, zajedničko im je da se susreću u hramu i da su spremni pitati i slušati.

Ivan Krstitelj čovjek je za kojeg je Isus rekao da „između rođenih od žene ne usta veći“ (Mt 11,11). No Ivan nije toliko velik samo zato što je bio Isusov preteča, a ni zato što je ubijen zbog Božje riječi, nego zato što je posjedovao jednu važnu osobinu, na koju ukazuje i simbolika datuma njegove svetkovine.

“Problem nastaje kada Sinodalni put dolazi od intelektualnih, teoloških elita te se nalazi pod utjecajem izvanjskih pritisaka”, rekao je papa

Silovanje je jedan od najgnjusnijih, najodvratnijih i najpodlijih zločina u ljudskom društvu. Često ga se kategorizira kao spolni zločin što

Pandemija je poput svojevrsnog „megafona“ jasnije iznijela na vidjelo neke probleme koji opterećuju suvremeno društvo i Crkvu u njezinu poslanju. Produbila je strah za sebe, za svoje bližnje, za posao i otvorila mnoga druga pitanja. Ponajprije ona o slobodi, granicama politike, ali i pitanja o Bogu, ulozi Crkve u pandemiji, smislu patnje i života… na koje autor nastoji odgovoriti.

Fabrice Hadjadj zasigurno je jedan od najutjecajnijih intelektualaca našeg vremena. Autor je desetak knjiga kršćanskog nadahnuća od kojih su mnoge prevedene i na hrvatski jezik. Ovom knjigom govori o tome kako danas u vremenu brzih promjena biti dobar evangelizator.

Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena, činimo dobro svima(Gal 6,9-10a).

Otkud potreba za kaznom i čežnja za odmazdom u teškim vremenima?
Kako je to neusklađena duša koja čezne za odmazdom Svevišnjega
i poseže za Najvišim kao najsnažnijom potvrdom?

Kršćanstvo je, preuzimajući elemente iz antičke prakse skrbi za samoga sebe, istodobno razvilo svoj način oblikovanja života. Asketski ideal tražio je otklon od usmjerenosti na samoga sebe. Valjalo je biti ponizan, jednostavan, umjeren, sućutan i nadasve voljeti drugoga, biti pozoran na potrebe rubnih.

Propovjednik Papinskog doma je 17. prosinca u dvorani Pavla VI., u prisutnosti Pape, imao treću adventsku propovijed u kojoj promišlja

S obzirom na prve asocijacije koje pobuđuje složenica „karizmatski način“ iz naslova, potrebno je upozoriti da u tekstu koji slijedi

Prisila necijepljenih putem covid potvrda tj. „postupnog kuhanja žabe u loncu“ priprema dio po dio društva na obvezno cijepljenje što posljedice pandemije uvelike pogoršava, premda Vlasti tvrde da sve čine u cilju ublažavanja posljedica.

Kada uđeš s nekim u konflikt, to ne mora nužno značiti da si manje Isusov. Naprotiv, i tada možeš biti Isusov. I možda jedino tada i tako (odustajući od toga da te uvijek svi prihvaćaju i da imaš opću suglasnost za ono što činiš) možeš biti Isusov!

Monsinjor Piero Coda, član Teološke komisije Sinode 2021.-2023., komentira Papine riječi izrečene prilikom otvaranja sinodskog puta Katoličke Crkve

Kako govoriti o Bogu u vrijeme pandemije koronavirusa? Gdje je Bog u ljudskoj patnji? Što Crkva može učiniti u cilju

Tupa, dosadna, uvijek ista svakodnevnica ne mora uvijek biti takva. Ona može biti predvorje raja ili čekaonica smrti. Sve ovisi

Ima ljudi koji samo zato vjeruju u Boga, da bi ih on sačuvao od zla. I kad ih tog unatoč

Molitva “Oče naš” zasigurno je bila jedna od najdražih molitvi sv. Franje Asiškoga. Ovo razmatranje pokazuje koliko je ovaj siromašak

Sjećam se da sam u sjemeništu, u srednjoj školi, kod jednog kolege na radnom stolu vidio ispisanu latinsku poslovicu: „Serva

U emisiji Božanstvene komedije voditelja Ante Vlašića gostovao je fra Ivan Marija Đuzel. Razgovarali su o autentičnoj i formalnoj vjeri,

Draga braćo i sestre! Dana 8. prosinca prošle godine, u prigodi sto pedesete obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve,

Kongregacija za kler objavila je 20. srpnja 2020. novi dokument koji ima za cilj reformu župnih zajednica. Dokument nosi naslov: