Blagdan Prikazanja Gospodinova zapravo povezuje božićno otajstvo s vazmenim: novorođeni Isus, sin Božji i sin Marijin, postao je čovjekom da za naše spasenje bude prikazan i žrtvovan kao vazmeno janje.
Kategorija: Teologija i duhovnost
Neki elementi preobrazbe kateheze odraslih
U članku se promišlja o važnosti kateheze odraslih u sveukupnom poslanju Crkve te o načinima njezine preobrazbe osobito preko povećanja kvalitete kateheta.
Fra Ante Vučković o Božjoj zamisli braka, o odnosima muškarca i žene
Na duhovnoj obnovi za supružnike u prostorijama Katoličke osnovne škole u Šibeniku, fra Ante Vučković održao je predavanje o Božjoj zamisli braka, o lošim i dobrim odnosima u braku, o pravim i krivim temeljima za brak, o tome kako muškarci traže poštovanje za ono što rade a žene pažnju za sebe i sl.
Pismo Generalnog ministra svoj braći
Fra Massimo Fusarelli, generalni ministar Reda manje braće, tri i pol godine nakon Generalnog kapitula 2021., uputio je pismo svoj braći u kojem se osvrće na današnju situaciju u Redu.
Specifičnosti pastoralnog djelovanja franjevaca na području Dalmacije pod osmanskom vlašću
Autor članka s povijesnog i teološko-pastoralnog stajališta istražuje život i pastoralno djelovanje franjevaca Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja na području Dalmacije pod osmanskom vlašću (16. − 18. st.).
Govor Bogu i govor o Bogu
Da bi naše svjedočenje bilo prikladno i uspješno nužno je da bude sasvim razumljivo i egzistencijalno, životno. I da ne govori o Božjim zahtjevima prije nego o njegovoj ljubavi.
Biti budan
Došašće oduvijek uključuje očekivanje, dolazak nečega novoga. I same mise zornice upućuju na to iščekivanje, na budnost i radost zbog susreta s Gospodinom.
Nitko kao Krist
Kod Platona i Cicerona čitao sam vrlo mudrih i divnih misli ali nikad nisam ni kod jednog pročitao: ‘Dođite k meni svi umorni i opterećeni', zapisao je sv. Augustin ističući Kristovu jedinstvenost.
Isus puno traži ali još više daje
Isus nije osudio bogatstvo već služenje bogatstvu umjesto Bogu. Ukazao je na to da novac i imetak mogu biti ozbiljne smetnje koje otežavaju put do Boga. No, bogatstvo također može biti i sredstvo služenja Bogu i bližnjemu.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo s akademskom godinom 2024./2025.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je u ponedjeljak, 30. rujna, na svetkovinu sv. Jeronima s novom akademskom godinom 2024./2025.
Lica i naličja tolerancije
Vjera je privatna ali i javna stvar. U demokratskim društvima svaka osoba ili skupina može slobodno svjedočiti svoja vjerska uvjerenja i na javnim mjestima. Važno je da se pritom pridržava određenih pravila ponašanja i da se poštuju slobode i prava drugih ljudi.
Kako današnjem društvu govoriti o Bogu?
Novi načini govora o Bogu ne iscrpljuju se u komunikacijskim vještinama i suvremenim tehnološkim pomagalima već prvenstveno smjeraju na duhovnu i intelektualnu izgradnju evangelizatora ali i na što veće sudjelovanje svih vjernika u poslanju Crkve.
Gospodine, kome da idemo?
Vjerovati nipošto ne znači samo na intelektualan način prihvaćati Krista i njegov nauk. Vjerovati znači živjeti iz odnosa s njim; živjeti otvoren poticajima Duha Svetoga.
Kako prepoznati đavlovu taktiku i pripremiti se na borbu protiv njega
Ako želimo pobijediti neprijatelja, moramo upoznati njegovo oružje, prepoznati njegovu taktiku ratovanja i znati prikladno odgovoriti na nju. Nikako ne smijemo zaboraviti da je đavao inteligentnije biće od nas i da njegova borba redovito nije otvorena.
Imitirati ili preobražavati društvo
Naš prioritet danas, za razliku od drugih, nije samo neprestano mijenjati društvo već sačuvati postignuto; sačuvati čovjeka, njegov razum i slobodu.
Tko je moj bližnji u viziji svete Franje (Opomene XVIII)
Blago čovjeku koji svoga bližnjega podnosi u njegovim slabostima onako kako bi želio da drugi njega podnose kad bi bio
Kraljevstvo Božje raste u nama
Bez Boga čovjek ne gubi samo duhovnu stvarnost, već i ona materijalna postaje besmislena. Odbacujući njegovo gospodstvo čovjek se utječe drugim idolima, preuzima drugačija mjerila koja najčešće otvaraju vrata kaosu u različitim oblicima.
Živjeti vjeru
Vjera je odnos s Bogom i funkcionira samo kad se živi, kad je čovjek otvoren Bogu. Tad ga Bog mijenja, oplemenjuje i čini otvorenim, pomirljivim i susretljivim prema drugim ljudima.
Uzašašće Gospodinovo
Isus je svoje poslanje na zemlji izvršio i vratio se k Ocu. Uznesen je iz zemaljskog svijeta u nebeski svijet odakle je i došao. On na neki način spaja nebo i zemlju: u njemu je utjelovljeno nebo na zemlji i uzdignuta zemlja na nebu.
Bog je apsolutna ljubav
Time što 'napredni' ljudi odbacuju Boga ne postaju neovisni i slobodni, štoviše, tek onda postaju lovina različitih pseudobožanstava; tek onda su sposobni povjerovati u bilo što i svoj život oblikovati po kojekakvim kriterijima novih božanstava, kako im već egu odgovara.
Spašavati ili odbacivati svijet
Izloživši se zloći čovjeka i pobjedivši ju pružio nam je jedinstven primjer dobrote, nenasilja i predanosti Bogu, izvoru svega dobra. Usuđujem se reći da nikada u teoriji to ne bi mogao postići kako je to utjelovljenjem i životom, dakle, mukom, smrću i uskrsnućem postigao.
Iz odnosa s Bogom mijenjati svijet
Prof. dr. fra Ante Vučković predvodio je korizmenu duhovnu obnovu za mlade u katedrali sv. Stošije u Zadru. Izvještaj od održanoj duhovnoj obnovi u cijelosti prenosimo sa stranica Informativne katoličke agencije.
Je li uloga Crkve dijeliti aplauze društvu da bi bila moderna ili biti korektiv društva?
Koja je uloga Crkve u društvu? Treba li Crkva predvoditi ili slijediti društvo? O tim i drugim temama u emisiji Hrvatskog katoličkog radija govori fra Ivica Jurić, profesor pastoralne teologije u Splitu.
Prije govora o Bogu treba razgovarati s Bogom
Upravo tako polazeći od obične svakodnevice, međuljudskih odnosa, ali i najdubljih težnji ljudskog srca moguće je uspješno govoriti o Bogu, svjedočiti njegovu prisutnost u svijetu, stvarati mrežu dobrih odnosa, ambijent u kojem će se evanđelje utjeloviti.
Sinoda o sinodalnosti
Crkva je događaj Duha Svetoga, koji je pravi protagonist Sinode. Duh Sveti ne poništava već usklađuje različitosti čineći od njih jednu simfoniju, simfoniju služenja u radosti poslanja. Sinodalnost, dakle, nije uvođenje demokracije u Crkvu, natjecanje za veći 'broj ruku' koje o svemu odlučuju, već slušanje drugih u otvorenosti Duhu Svetomu kako bismo kroz molitvu i dijalog došli do sve većeg suglasja u odlukama koje se tiču dobra svih vjernika.
Kršćanstvo kao temelj i kriterij demokracije
Samo ljudi koji imaju zajedničke vrijednosti, pomoću kojih se stvara konsenzus, mogu i uspješno upravljati društvom. Ukratko, sasvim je naivno spašavati samo pande, činčile, leptire... a zanemariti čovjeka, njegovu duhovnu dimenziju o kojoj ovisi red ne samo u njemu i u društvu već i u cijelom svemiru.
Što je ostalo od kršćanstva u Europi?
Ponukani brzim promjenama koje duboko preoblikuju europsko društvo razmišljamo o modernom čovjeku i njegovim vrijednostima danas. Što se tiče religiozne dimenzije njegova života ona, kako vrijeme prolazi, izgleda sve poraznije.
Put do Boga
Pitanje Boga nadilazi mogućnosti koje pruža znanstvena spoznaja i njezini instrumenti proučavanja stvarnosti. Ono je više subjektivne nego objektivne naravi jer Bog se 'pronalazi' u odnosu a ne kao neki 'predmet' odvojeno od čovjeka.
Što je to potpuni oprost? Kako ga zadobiti?
Oprost je prema definiciji Katekizma Katoličke Crkve (KKC 1471) 'otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana u svetoj
Mržnja i njezine maske
Mržnja se na različite načine manifestira. Najčešće je dobro kamuflirana, a nekad je i nesvjesna. Prečesto se opravdava nekom kozmičkom pravdom / sudbinom ili jednakošću. Bilo kako bilo mržnja nepogrešivo urodi razornim posljedicama, za pojedinca ali i za društvo.
Gospodine, umnoži nam vjeru!
Iz jednog mita u kojem smo kroz znanost, koja kao samo što nije riješila sve naše probleme, bili proglašeni svemoćni, sad smo, čini se, upali u drugi mit o našoj bespomoćnosti pred ovim sve kompleksnijim svijetom.
Kritika prožeta ljubavlju
Zastane čovjek pred veličinom malenosti Božjega trubadura, Franje iz Asiza. Sve što je imao uložio je u neraspadljivo blago Bogu predanoga života koji stoljećima svijetli nesmanjenom jačinom kao nenametljiva inspiracija ljudima mnogih nacija, jezika i kultura. A prošlo je već 800 godina!
Romano Guardini: Sabranost
Krepost sabranosti znači da je kroz zalaganje, odgoj i iskustvo čovjeku postalo jasno da se život odigrava između nutrine osobnosti i izvanjskosti svijeta, između dubokoga središta i široke cjeline
Besmisleno je mrziti zločince jer mržnjom samo škodimo sebi, mržnjom trujemo svoje srce
Kada sa žalošću razmišljamo o zlu koje su činili drugi, ne smijemo zaboraviti da nositelj zla može biti i svatko od nas. Nitko od nas nije posve imun na zlo. I svako od nas može proizvoditi patnju drugima, počevši od članova vlastite obitelji pa nadalje. Možda je nekada mnogo lakše boriti se i pobijediti zlo koje dolazi izvana, nego li ono koje se nalazi u našoj nutrini.
Voljeti sve ili samo neke ljude?
Ništa nas ne čini sretnijima nego stav ljubavi prema svim ljudima, bili oni dobri ili zli. Život nije trgovina. Ljudima se ne pomaže da bi ih se kupilo, vezalo uz sebe i onda pobralo rezultate u kasnijim godinama. Ljubav se ne da ničim platiti.
Pismo Svetog Oca svećenicima Rimske biskupije
Prenosimo u cijelosti prijevod pisma koje je Sveti Otac Franjo uputio svećenicima Rimske biskupije
Oholost i zavist dvije sestre blizanke
Ono što zavidnik ne podnosi je očitovanje drugačijeg života drugoga u njegovoj produktivnoj snazi. Dok umire od zavisti promatrajući onoga komu zavidi, subjekt zavisti prepoznaje implicitno – nikada si to ne priznajući – izvrsnost drugoga i muči se zbog nemogućnosti da ga u tome dosegne.
Poniznost je majka znanja i dobrih odnosa
Poniznost nije u tomu da loše mislimo o sebi nego da manje mislimo na sebe. Poniznost nije suprotnost samopouzdanju već egoizmu.
Ne bojte se vrjedniji ste od mnogo vrabaca
Lajtmotiv straha Božjega proteže se kroz cijeli Stari zavjet, no on ne označava strah od kazne ili odmazde zbog kršenja neke zapovijedi, nego strah od povređivanja voljene osobe.
Crkva kao kritička snaga
Onaj tko živi s Crkvom u početku će biti nestrpljiv i nezadovoljan što ga ona uvijek odvraća od onoga što drugi žele. Vjernik će se čak osjećati zaostalim u odnosu na vladajuće mišljenje, koje je na prvi pogled uvijek suvremenije. No kad mu se skine povez s očiju, spoznat će kako Crkva one koji žive s njom uvijek oslobađa prokletstva vremena i vezuje ih za ono što je trajno.
800 godina Potvrđenog pravila sv. Franje
Pravilo ne shvaća evanđelje kao uputu na koji način treba živjeti zavjete, nego, prije svega, kao obećanje koje treba osloboditi izvornu snagu i učinkovitost evanđelja, tako da ono na što evanđelje poziva nije samo napisano, nego se i živi.
Paziti na riječi ali još više na djela
Premda su riječi manje važne od djela, ipak nisu nevažne. Njima možemo druge ljude ohrabriti ili im podrezati krila. Stoga je jako važno paziti na to da svojim riječima ne ograničavamo druge, osobito djecu, već da ih podržavamo u dobru i konstruktivno kritiziramo.
Vjernici laici nisu gosti u Crkvi već domaćini
U poslanju Crkve vjernici laici, posvećene osobe i zaređeni službenici Crkve se međusobno nadopunjuju tako da je sasvim logično da vjernici laici sudjeluju u animiranju liturgije, vođenju kateheza, da aktivno sudjeluju u strukturama upravljanja...
Licem u lice
Svijet koji je snažno obilježen tehnološkim razvojem sve više gubi izravni odnos licem u lice. Sve je više ljudi nesposobno prepoznavati emocije. Svoje i tuđe.
Strpljenje majka uspjeha
U vjeri možda i nedovoljno učimo o strpljivosti. Da, redovito učimo kako je Bog dobar i strpljiv u odnosu na nas i naše nedostatke. Međutim, trebamo i mi biti strpljivi u odnosu prema Bogu, osobito onda kad navru kojekakva pitanja a pravog odgovara niotkud.
Vjera, istina i čovjek u spisima Josepha Ratzingera
Autor u članku pokušava istražiti i prikazati odnos koji postoji između vjere, istine i čovjekovog života kako je to izraženo u Ratzingerovoj knjizi “Vjera-istina-tolerancija" i u nekim drugim njegovim djelima koja su objavljena na hrvatskom jeziku.
Kuća blaženoga nemira
Vjera nije samo znanje o Bogu, da bi je lako provjerili, već odnos s Bogom. Vjera nije samo skup istina koje treba naučiti napamet i redovito ponavljati nego odnos s Bogom koji čovjeka vodi kroz život i usmjerava na zajedništvo s drugim ljudima.
Papina poruka za korizmu 2023. godine
Korizmeni asketski hod i na sličan način, sinodski hod, imaju za cilj duboku promjenu i na osobnoj i na crkvenoj razini. Poruku pape Franje za korizmu 2023. prenosimo u cijelosti.
Vjera koja izgrađuje odnose
Vjernik nije netko tko posjeduje neke odgovore koji drugi čovjek nema. Nije ni netko tko nema pitanja, sumnji. Još je manje netko tko daje unaprijed pripremljene odgovore na složena ljudska pitanja. Vjernik je tragatelj.