Posted by U emisiji Jedno ti nedostaje fra Ante Vučković i Stanko Stojić, na temelju Markova evanđelja, razgovaraju o otvaranju očiju za vjeru, odnosno o različitim sljepilima koja priječe pristup Bogu.
Čitanje: Jerihonski slijepac Bartimej (Mk 10, 46-52)
Dođu tako u Jerihon. Kad je Isus s učenicima i sa silnim mnoštvom izlazio iz Jerihona, kraj puta je sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timejev. Kad je čuo da je to Isus Nazarećanin, stane vikati: »Sine Davidov, Isuse, smiluj mi se!« Mnogi ga ušutkivahu, ali on još jače vikaše: »Sine Davidov, smiluj mi se!« Isus se zaustavi i reče: »Pozovite ga!« I pozovu slijepca sokoleći ga: »Ustani! Zove te!« On baci sa sebe ogrtač, skoči i dođe Isusu. Isus ga upita: »Što hoćeš da ti učinim?« Slijepac mu reče: »Učitelju moj, da progledam.« Isus će mu: »Idi, vjera te tvoja spasila!« I on odmah progleda i uputi se za njim.
OPIS 49. EMISIJE: Izlazeći iz Jerihona Isus pokraj puta susreće slijepog prosjaka Bartimeja. Kad je nevoljnik čuo da je Isus taj koji prolazi stane ga iz svega glasa dozivati i moliti da mu pomogne, da mu podari vid. Isus, videći njegovu vjeru, učini kako je zaiskao. Nakon toga se nekoć slijepi Bartimej, a sada čovjek koji vidi, uputi za Isusom. Slijepi prosjak Bartimej nam može biti dobar poticaj na ustrajnu molitvu. Štoviše, može nam biti i učitelj žarke molitve koja u naš odnos s Bogom donosi promjenu. Svi smo mi u nekom periodu života više ili manje slijepi i više od ičega drugog potrebni Isusa. Stoga od Bartimeja naučimo jednostavan zaziv - Isuse, sine Davidov, smiluj mi se!