U Sinju održan Međunarodni simpozij „Nedovršena domovina – Unvollendete Heimat“

BogoslovPosted by

U Muzeju alke u Sinju, u petak 1.lipnja, održan je međunarodni simpozij „Nedovršena domovina – Unvollendete Heimat“ u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog teološkog fakulteta Sveučilišta u Innsbrucku, udruge Alumni KBF-a Teofil, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Sinja, Muzeja Alke, Klape KUD-a Vrilo, Han-Obrovac Sinjskog i Franjevačkog samostana Sinj. Ideja organizatora simpozija bila je da se istraživači koji dolaze iz različitih zemalja i područja nađu na jednom mjestu kako bi razmijenili razmišljanja i ideje na temu domovine.

Tako su se na ovom susretu sudionici suočili s cijelim nizom pitanja koja se spontano rađaju kad se razgovara o domovini. Neka od tih pitanja su o značenju domovine na početku 21.st., je li javno izražavanje nacionalnih osjećaja nešto nazadno, zatim tko određuje kriterije, mjerila po kojima se mjeri da li je netko istinski domoljub? Kada patriotizam domoljublje prelazi u nacionalizam, ksenofobiju, populizam? Može li netko biti istinski patriot, a da nije etnički Hrvat, katolik te koje je religijsko pedagoško značenje domovine i na poseban način razmatralo se i pitanje domovine iz perspektive ratnih veterana u Domovinskom ratu? To su pitanja na koja su predavači pokušali iz svoga motrišta dati odgovore u svjetlu Biblijskih tekstova, filozofskih razmišljanja.

„Kada spomenemo riječ dom ili domovina ono ma difuzno značenje, ali se može razumjeti ta riječ i značenje domovine u smislu rodnog zavičaja rodne kuće, naših korijena, našeg duhovnog i fizičkog izvora. Riječ dom, domovina asociran nas na konkretna mjesta gdje smo rođeni gdje smo proveli svoje djetinjstvo, gdje sada živimo radimo imamo obitelj“, kazao je fra Anđelko Domazet dekan KBF-a u Splitu u svom predavanju na temu „Neka zapažanja o patriotizmu u Hrvatskoj od neovisnosti do danas“. Iskazao je svoje uvjerenje kako će ovaj međunarodni simpozij dati doprinos otkrivanju istinskog značenja domovine i način kako jedan kršćanin treba izražavati svoju ljubav prema domovini te dodao kako će to biti jedan doprinos uvažavajući trenutnu situaciju kako u domovini tako i u svijetu gdje se cijelo čovječanstvo nalazi pred novim izazovom suživota različitih naroda vjera kultura. U protivnom, kazao je, ići ćemo na neka radikalna razgraničenja, a to ne može bez nasilja i ljudskih patnji. Na kraju je istaknuo riječi pok, fra Špira Marasovića, katoličkog intelektualca, koji je rekao kako se istinsko rodoljublje ne iskazuje u demagoškim frazama, u međusobnom huškanju, podjelama u društvu nego se iskazuje u jednom samozatajnom duboko vjerničkom zalaganju za povratak smisla i perspektive u životu kako pojedinca tako i cijelog naroda.

„Moja domovina u svijetlu biblijskih paradigmi“ naslov je predavanja doc. dr. sc. Domagoj Runje u kojem je govorio o poimanju domovine na temelju tekstova iz biblijskog Petoknjižja Staroga zavjeta polazeći od Božjeg poziva Abrahamu „idi iz doma očinskog u zemlju u koju ću ti pokazati“, gdje Abraham napušta očinski dom da bi došao u zemlju koju mu je Bog obećao njemu i njegovom potomstvu i ta nova zemlja postaje domovina njega i njegova potomstva, Božjeg izabranog naroda za čitavu povijest. „Tu nalazimo usporedbu sa svojom domovinom Hrvatskom jer kod nas je jako živa svijest da smo i mi odnekud došli iz jedne pradomovine iz koje smo pozvani i došli u ovu našu sadašnju domovinu gdje smo primili novu vjeru kršćanstvo i kao što je Abrahamu i njegovu potomstvu obećana zemlja ta zemlja tako je i naša domovina nama obećana za čitavu povijest“, kazao je predavač.

Prof. dr. sc. Ante Vučković u svom predavanju pod naslovom „Filozofski pogled na domovinu: dva svijeta jedna domovina“, istaknuo je važno hrvatsko iskustvo da jedan veliki dio ljudi živi u dva različita svijeta i gradi svoju domovinu. Radi se o iseljenom dijelu koji živi vani i tamo gradi svijet, ali domovinu osjeća ovdje. Drugi dio i što je veoma aktualno je dio koji odlazi odavde i pokušava na nekom drugom mjestu graditi domovinu. U nastavku je dodao kako se jake emocije vežu uz domovinu i oni koji govore o njoj govore s velikom nostalgijom o onome što je iza njih o djetinjstvu, ali postoji jedna druga priča, a to je da se može gledati jakim emocijama unaprijed. „Kad ja gledam što se događa čini mi se da je završilo vrijeme političkog progona zbog kojih bi ljudi odlazili. Završilo je vrijeme zbog ekonomskih razloga da ljudi bježe u inozemstvo i čini mi se da je vrlo veliki emotivni razlog da se odlazi vani tj. gradim ili tražim sebi svijet u koje ću se osjećati dobro, prihvaćen, priznat i to nas dovodi do vrlo važnog pitanja da je domovina nedovršena i da ona traži od nas stalni rad i dovršavanje“, zaključio je fra Ante Vučković.

Uslijedila su predavanja dr. sc. Boris Vidović – mr. sc. Gina Šparada „Domovina pod psihološkim vidom: domovina iz perspektive ratnih veterana u domovinskom ratu“, te predavanje dr. sc. Mihaela Provića – Sabine Marunčić, „Visokoškolsko obrazovanje u RH i njegov doprinos promociji europskih vrijednosti“.

Zaključno predavanje prvog ranog dijela programa bilo je predavanje izv. prof. dr. sc. Jadranka Garmaz „Religijsko-pedagoški pogled na domovinu: između tradicije koja nas obvezuje i misije koja nas zove“ u kojem je zaključila kako dok budemo oni koji slušaju Božji glas i Božju riječ, koji svoj nauk temelje najprije na biblijskom, a onda i na dogmatskom nauku Katoličke crkve do tada ćemo imati domovinu, „a ona nije nađena, ona se traži i ona se sastoji na odgovoru na Božju riječ“.

Programa simpozija nastavio se radom po grupama, poslije kojega je uslijedio plenum i izvješće. Donesen je zajednički zaključak kako domovinu treba trajno izgrađivati kao zajedničku kuću u kojoj se uvažavaju kako povijesne religijske vrijednosti jednog naroda tako isto moderne opće civilizacijske stečevine i slobode. Organizator je napomenuo kako će sva predavanja s ovog simpozija biti objedinjena i objavljena u Zborniku te će tako biti dostupna i široj javnosti. Po završetku simpozija sudionicu su posjetili franjevački samostan u Sinju.

Zdravka Andrijašević

Izvor: www.smn.hr