Sveta gora La Verna

Posted by

Povijest gore La Verna, koja je za franjevčki red bez sumnje jedna od najsvetijih, počinje s Franjom Asiškim i jednim plemićem iz Toskane koji su se Božjom milošću susreli oko 1213. godine. Prigodom toga susreta grof Orlando Catani darovao je Franji Asiškom i njegovoj braći ovu goru.

Franjo je ovaj dar prihvatio s radošću i od toga trenutka La Verna je postala mjesto molitve i pokore. Po svom značaju gora La Verna je najpoznatija ipak po tome što je bila sveto mjesto gdje je brat Franjo imao ekstaze i Božje objave, mjesto gdje se Krist na poseban način očitovao u povijesti preko rana (stigmi) utisnutih u Franjino tijelo na onim istim mjestima gdje ih je i sam Raspeti imao – na rukama, nogama i boku.

Druga najsvetija gora

Zanimljivo je kako su se upoznali Franjo i grof Orlando Catani. Vođen željom za mučeništvom, Franjo je odlučio otputovati u Maroko. Tako je jedan dan godine 1213. krenuo iz Porcijunkule s bratom Leonom na daleko putovanje. Spuštajući se u dolinu Marecchia zaustavili su se kod San Leoa, vrlo moćnoga dvorca. Tu je Franjo propovijedao nekolicini plemića među kojima je bio Orlando Catani, grof od Chiusija u Casentinu, današnjem Chiusi della Verna. Dirnut u srcu nakon divnoga propovijedanja, darovao je Franji jednu svoju goru.

Ovaj događaj u Cvjetićima sv. Franje opisan je riječima grofa Orlanda: „U Toskani posjedujem za pobožnost vrlo prikladnu goru koja se zove La Verna. To je osamljeno i nenapučeno brdo i vrlo je pogodno za čovjeka koji bi htio živjeti u samoći ili koji bi htio činiti pokoru na mjestu udaljenom od ljudi. Ako ti se svidi, rado bih ga dao tebi i tvojim drugovima radi spasa svoje duše.” Putovanje u Maroko Franjo nikada nije nikada ostvario, ali u tom trenutku on možda i nije bio svjestan da će upravo ta gora La Verna biti mjesto njegovaog mučeništva, mučeništva ne rukom čovjeka nego djelovanjem Krista raspetoga.

Prijateljstvo između Franje i grofa Orlanda nastavilo se i u slijedećim godinama (1216. -– 1218.), kada je grof pomogao Franji izgraditi na brdu La Verna malu crkvu posvećenu svetoj Mariji od Aanđela. I tako već osam stoljeća Franjina La Verna je sveta gora, čašćena i poznata u cijelom svijetu po čudesima koja je Bog učinio na svom sluzi bratu Franji.

Nakon Kalvarije, gdje se na poseban način na križu objavio Sin Božji, La Verna je najsvetija planina na svijetu. To je mjesto gdje je raspeti Krist očitovao svoju moć i slavu. Stoga je La Verna više od svetišta. To je mjesto gdje se dodiruje ono božansko i ljudsko.

La Verna se često uspoređuje s osam poznatih biblijskih gora: Betel, jer je La Verna također gora Božja; Horeb, jer je bila gora božanske vatre; Sinaj, jer je Bog na La Verni govorio Franji kao Mojsiju; Tabor, jer se Franjo potpuno suobličio Kristu raspetome; Maslinska gora, jer je na La Verni Franjo pronašao milost i proslavu Božju; Kalvarija, jer je na La Verni Franjo bio raspet od Krista; Morija, jer je Franjo bio asimiliran Kristu u žrtvi; Sion, jer je La Verna gora kontemplacije.

La Verna je bila vrlo važna za kontemplativni život koji je Franjo želio za sebe i za svoju braću, jer kontemplativni život prethodi apostolskom životu i radu. Gora La Verna bila je idealno mjesto za takav život. Na ovoj gori može se živjeti u siromaštvu, daleko od svih i od svega, može se moliti u tišini i činiti pokora, pogodna je za kontemplaciju, mjesto gdje se može potpuno suobličiti Kristu.

Sveta mjesta na La Verni

Postoji nekoliko posebno svetih mjesta na gori La Verna. Ona su sveta jer je sam Franjo na tim mjestima imao ekstaze i objave raspetoga Krista.

La prima cella di s. Francesco, današnja kKapelica sv. Marije Magdalene. Na ovom je mjestu Franjo obitavao i spavao na gori La Verni. Na tom je mjestu krajem XIV. stoljeća napravljena kapelica. U oltar ove kapelice umetnut je kamen nazvan Menza sv. Franje. Prema starijim povjesničarima i tradiciji na tom kamenu Franjo je običavao jesti svoje oskudno jelo. Međutim, ovaj kamen još je poznatiji kao kamen obećanjâ na kojem je u jednom viđenju Franji sjedio Krist i dao mu velika obećanja. Kapelica je posvećena sv. Mariji Magdaleni zbog Franjine pobožnosti prema ovoj svetici jer je ona bila izvanredan primjer obraćenja i kontemplativnoga života.

Što znači Sasso Spicco jako je dobro objasnio J. Joergensen nakon što je posjetio goru La Verna opisujući to ovako: „Ogroman kameni blok koji izlazi sa strane stijene poput krova bez ikakve potpore koja može objasniti njegovu ravnotežu i pod kojom se svidjelo sv. Franji moliti Gospodinu. Kakva samoća i kakva duboka tišina, u tom ponoru, između visokih kamenih zidova, prekrivenih gustom mahovinom i neprestano okupanom maglom kao suzama koje stalno teku, slične suzama koje je Svetac imao kod Muke našeg Gospodina! Koliko je puta samo meditirao nad Mukom Kristovom, kada se povlačio u molitvu u tim ponorima planine, prisjećajući se da mu je Bog objavio, dok je jednog dana bio u molitvi, da su se takve čudesne pukotine čudesno stvorile, u času muke Kristove, kad su se kako kaže evanđelista stijene raspukle!”

Mjesto nazvano Letto di s. Francesco jest jedna spilja jezovita i tamna, oblikovana od ogromnih gromada stijena koje vise. Franjo je ponekad odlazio na kraj te spilje da se odmori. Ovdje su se dogodila razna čuda. Ono najpoznatije jest ozdravljenje Pier Giovannija Paola Orsinija godine 1440. On je bio težak bolesnik, noge i ruke bile su mu zgrčene. Nakon što su ga donijeli na mjesto gdje je sv. Franjo odmarao, žarko je molio i nakon toga čudesno ozdravio. U spomen na tolika čudesa ponad toga mjesta izgrađena je kapelica posvećena sv. Antunu opatu.

„Via sacra” “delle Stimmate je put od glavne bazilike na La Verni do mjesta na kojem je Franjo primio Kristove rane – stigme. Franjo i brat Leon također su išli tim putem odlazeći i dolazeći na najsvetije mjesto na La Verni. Danas je ovaj put zapravo natkriveni hodnik koji štiti fratre i tolike hodočasnike na njihovuom putu od bazilike do mjesta primanja svetih rana za vrijeme procesije nakon molitve dDevetoga časa. Ova procesija datira još iz 1432. godine.

Deveti čas, koji se moli u tri sata poslijepodne, podsjeća na čas Isusove smrti. Procesija prema mjestu primanja svetih rana podsjeća da smo i mi pozvani da sudjelujemo na pobožan način u muci Kristovoj. Sam zid na desnoj strani sav je iscrtan freskama na kojima su prikazani prizori iz Franjina života predstavljajući ga uzorom evanđeoskoga i kršćanskoga života.

Mjesta na La Verni na poseban način sveta su Seconda cella di san Francesco  i Crkva StigmataSeconda cella di san Francesco kasnije je preuređena u kKapelicu Križa. Na ovo se mjesto Franjo povukao u osamu u ljeto 1224. godine kako bi ispostio u najvećoj samoći korizmu sv. Mihaelu arkanđelu. Nakon što je primio na svom tijelu biljege muke Kristove, Franjo je na ovom mjestu svojom rukom na jednoj pergameni, poznatoj kao Cartula, napisao Pohvale Bogu i Blagoslov bratu Leonu na kojem stoji znak Tau.

Srce gore La Verna čini Crkva Stigmata. Upravo na ovome mjestu oko 14. rujna 1224. Franjo je od Raspetoga primio rane -– stigme na rukama, nogama i boku, suobličivši se tako Kristu na vidljiv način. Na mjestu gdje je Franjo bio u vrijeme primanja rana, najprije je bio postavljen drveni križ. Nakon izgradnje crkve na ovom mjestu, križ je zamijenjen mramornom pločom na kojoj je uklesana drevna antifona Coelorum candor splenduit koje je podsjećalo na divno čudo koje se tu dogodilo.

Sveta gora La Verna tako je stoljećima privlačna ljudima koji i danas dolaze iz svih krajeva svijeta da časte mjesto gdje je raspeti Krist urezao u Franjino tijelo biljege svoje muke. Tako je La Verna sveto mjesto jer je sam Bog tu učinio velika djela. Kao i u Franjino vrijeme tako je i danas ovo mjesto susreta s prirodom i s Bogom, mjesto duhovne obnove. Mjesto posvećeno od Boga i od sv. Franje.

fra Danijel Nikolić

Izvor: Svjetlo riječi