Svečano proslavljena svetkovina sv. Dujma, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije

BogoslovPosted by

Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u ponedjeljak, 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje više tisuća vjernika predvodio mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić pozdravivši predvoditelja slavlja i sve nazočne (nad)biskupe, provincijale, svećenike, provincijalke, redovnike i redovnice, gradonačelnika grada Splita, predsjednicu RH, splitsko-dalmatinskog župana i izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, podpredsjednika Vlade i izaslanika predsjednika Vlade RH, saborske zastupnike i ministre, zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, predstavnike društvenih, civilnih i vojnih vlasti i institucija, sve građane i vjernike, a osobito sve hodočasnike i goste, kao i sve one koji prate posredstvom Hrvatskog radija i televizije.

„Mi građani i vjernici grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, potomci Dujma, slavimo svoga svetog zaštitnika. Sv. Dujam je duhovni otac svih naših malih obitelji, kao i dviju većih obitelji – Grada i Nadbiskupije. Obitelj nam je sigurnosna brana i membrana, koja i danas filtrira tokove podataka, more informacija, šumu znanja i uči nas mudrosti razborita i odgovorna života. Bez obitelji postajemo izloženi pojedinci, dostatni sami sebi bez potrebe i navike da živimo s drugim i za druge. Doista, čovjek bez obitelji je i siroče i siromah. Odgoj unutar obitelji, je bitan za društvo u cjelini, a time i za naš Grad i našu Domovinu. Obitelj je izvor života i radosti, zalog budućnosti i temelj svake naše obnove. Posvjedočio nam je to i sveti Dujam koji je na vjetrometini povijesti i u areni uzburkanog i podjelama opterećenog života, osjećao, pratio i sudjelovao u svakodnevnim obiteljskim izazovima i poteškoćama, sve do mučeništva i predanja vlastitog života.

Sveti Dujme pomozi nam da uvidimo bogatstvo obitelji – izvora života i radosti“, kazao je nadbiskup Barišić, Dujmov 107. nasljednik te dodao: „zbog važnosti obitelji za našu Crkvu i naše društvo, s našim duhovnim ocem Dujmom i sa svim svetim zaštitnicima gradova i biskupija naše Domovine, u hodu smo prema Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati 15. i 16. rujna ove godine, u Dujmovim gradovima – Splitu i Solinu, pod geslom: ‘Obitelj – izvor života i radosti.’ Nadam se i vjerujem kako će baš ovaj događaj biti početak nove i snažne, duhovne i svake druge obnove u našem narodu. Vjerujem da će nas događaj nacionalnog slavlja obitelji osloboditi od siromaštva jer ćemo shvatiti da smo bogati: da imamo braću i sestre, te da ćemo uočiti da nismo siročad jer imamo Boga za Oca.“

Propovijed mons. Tomislava Rogića, šibenskog biskupa vjernici su s velikim zanimanjem pratili. „Radujemo se blagdanu svetoga Duje koji se mučeništvom proslavio. Raduju se anđeli na nebu, a mi u zajedništvu vjere i slavljenju svetih otajstava naslućujemo radost neba, ostvarene vječnosti – zauvijek u Bogu. Molimo se svetom Duji da svoga grada ne zaboravi, da nad njim bdije, a nama isprosi snagu vjere koja nevolje pobjeđuje i u vjernosti Kristu ustrajava“, započeo je biskup svoju homiliju u kojoj je govorio o svjedočanstvu vjere svetoga Duje koje je obučeno u slavu mučeništva. Snaga mučeništva, nastavio je mons. Rogić, „jest u ljubavi za Boga, u svjedočenju istine spasenja Božjeg po Isusu Kristu, u odlučnosti ostati Božji i po cijenu gubitka zemaljskog života. Zato se mučenicima divimo, zato im se molimo. Mučenici svjedoče snagu ljubavi. Toliko su bili za Boga, ljubili Boga i braću pored sebe, nošeni snagom vjere ustrajali su u kušnjama života!“

Podsjetio je kako je vrijeme svetog Dujma vrijeme progona i iskušenja, vrijeme kada su kršćani bili nepoželjni i nisu odgovarali tadašnjem društvu koje časti mnoge bogove. „Bili su kao neka prijetnja da donose drugačiji poredak društva i vrijednosti. Zato su ih pokušali zatrti, spriječiti, ukloniti. Prve je kršćane i svetoga Duju nosila zagledanost u vječnost. Nosila ih je snaga Uskrsnuća, vjere u Krista koji dobrom pobjeđuje zlo, koji životom pobjeđuje smrt, koji ljubavlju svladava mržnju.“

Naglasio je kako naše doba nosi nove izazove, kušnje, možda i progone, ali drugačije vrste. „Istina, u nekim krajevima svijeta progoni su gotovo jednaki prvim stoljećima, a Crkva Božja uvijek iznova biva oprana krvlju mučenika. Stoji u Isusovim blaženstvima: Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo Božje! Ostati pravedan, ustrajno oduševljen za Krista Spasitelja, ostati svjedok Božje ljubavi i dobrote za čovjeka u ovome svijetu izazov je današnjeg vjernika.“ Pojasnivši što znači danas svjedočiti vjeru usprkos svim protivljenjima, vlastitim slabostima, drugačijoj logici svijeta koja se želi nametnuti kao jedina, kazao je: „Sačuvati čovjeka – sliku Božju, po Božjoj zamisli, usprkos onoj koja se nameće kao nova u nekoj apsolutnoj slobodi novog određivanja što je dobro a što zlo. Kao da se svijet ponovno nalazi pod stablom spoznaje dobra i zla, i želi biti slobodan od Boga i sam sebi biti bog, odbacujući svaku zadatost, stvorenost, odbacujući sam izvor života – Božju ljubav.“ To onda ruši i sliku obitelji, stvara nerazumljive odnose u društvu i postavlja krivi cilj: trenutna i brzo ostvariva sreća ma kako kratko trajala i ma kako u tome prošao brat i sestra pored mene. To su izazovi i kušnje (progoni) koji se nadvijaju na današnje kršćane.

Svoju je propovijed mons. Rogić završio molitvom svetome Duji da pomogne „svojim primjerom, svojim zagovorom, da ne budemo mlaki kršćani – učvrsti nam vjeru – ispravi životne pute – učvrsti spremnost da ljubimo jedni druge u sebedarju i spremnosti na žrtvu koja jedina dokazuje snagu ljubavi. Neka se to ostvaruje u kršćanskoj obitelji, među djecom i roditeljima, rodbini i susjedima, u cijelom narodu. Neka snaga vjere i pouzdanja prožme naš narod u svakom poslu koji obavljamo, u otvorenosti životu kao najdragocjenijem Božjem daru i neka to bude naš put u budućnost i naš put u vječnost. Neka nas u tome prate zagovori i primjeri svetaca i našeg naroda koji su to znali ostvariti i u drugim vremenima poput blaženog Alojzija Stepinca, a zagovor nebeske Majke Marije kojoj se naš narod toliko utječe, neće izostati.“

Uz domaćina nadbiskupa Barišića i predvoditelja slavlja mons. Rogića, u slavlju je sudjelovalo još deset nad/biskupa, biskupi Splitske metropolije: dubrovački Mate Uzinić, hvarski Petar Palić, kotorski Ilija Janjić, potom predsjednik HBK i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, naslovni ninski nadbiskup Martin Vidović, šibenski biskup u miru Ante Ivas, hvarski biskup u miru Slobodan Štambuk, banjalučki biskup Franjo Komarica, križevački biskup Nikola Kekić, vojni ordinarij Jure Bogdan, generalni vikar mons. Miroslav Vidović, Metropolitanski kaptol na čelu s prepozitom mons. Nediljkom Antom Ančićem, katedralni župnik don Tomislav Ćubelić, provincijali fra Jure Šarčević, fr. Slavko Slišković i o. Srećko Rimac, padre Wojciech Zyzak, rektor Papinskoga sveučilišta Ivan Pavao II. u Krakovu te oko sedamdeset svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih.

Svečana procesija sa svečevim moćima od prvostolnice do prigodnoga oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na splitskoj rivi, bila je i ove godine lijepo priređena, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako bi ophod bio uronjen u molitvu, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan. Ljepoti pobožnosti i slavlja uvelike su pridonijeli brojni redari pod vodstvom don Luke Vrljička te pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju maestra don Ivana Urlića. Misa je završila himnom Domovini, za vrijeme koje su ovogodišnji prvopričesnici mahali hrvatskim zastavicama, a predvoditelj slavlja zazvao je Božji blagoslov na sve hrvatske obitelji i domovinu Hrvatsku. Nakon pjesme Blaženoj Djevici Mariji, proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavila se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.

Silvana Burilović Crnov

Izvor: https://www.smn.hr