Proslavljen Kapitul na rogožinama u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja

Posted by

Dok u Rimu traje XVI. redovna opća skupština Biskupske sinode o sinodalnosti, franjevci provincije Presvetog Otkupitelja slavljem Kapitula na rogožinama uključili su se u sinodalni hod u kojem se cijela Crkva nalazi. Naime, slavlje 800. godišnjice odobrenja potvrđenog pravila  i prvih jaslica u Grecciu (2023.), zatim 800. godišnjice rana sv. Franje (2024.), nastanka Pjesme brata Sunca (2025.) i preminuća sv. Franje (2026). prilika su za preispitivanje i obnovu franjevačkog načina života i djelovanja.

Generalni ministar Reda manje braće, fra Massimo Fusarelli, prigodom slavlja navedenih obljetnica, a prije održavanja Generalnog kapitula na rogožinama 2025., pozvao je sve provincije na slavlje  kapitula na rogožinama kako bi se očitovalo bogatstvo franjevačke obitelji te kako bi promišljali o franjevačkoj karizmi, zajedništvu i poslanju. Na Kapitulu su, prema uputama iz Generalne uprave, uz braću koja sudjeluju po službi i izabrane predstavnike svih gvardijanata Provincije (OFM) sudjelovale i časne sestre Družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja i Družbe sestara franjevki od Bezgrješne te braća i sestre iz Franjevačkog svjetovnog reda (OFS-a).

Cilj održavanja Kapitula jest da braća i sestre franjevačke obitelji čuju jedni druge, razmisle o stanju franjevačke karizme, njezine prepoznatljivosti i snage u današnjem društvu te da bolje čuju one koji se nalaze na rubu našega društva. Slavlje Kapitula na rogožinama Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja održano je u Splitu 22. i 23. listopada 2024. godine u samostanu o. fra Ante Antića (Trstenik). Susret je započeo svečanim euharistijskim slavljem u crkvi Presvetog Otkupitelja koje je predvodio provincijal fra Marko Mrše. Nakon misnog slavlja, a na početku radnog dijela sve nazočne je pozdravio provincijal. Pozdrav svima uputio je i u radni dio Kapitula uveo tajnik Kapitula fra Ivica Jurić, koji je pročitao i pismo sestara klarisa iz samostana sv. Klare iz Splita u kojem su svim članovima Kapitula izrazile svoju podršku i blizinu.

Nakon uvodnih pozdravnih riječi uslijedilo je prvo predavanje koje je održao fra Siniša Balajić, magistar bogoslova i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, na temu  „Obnoviti našu viziju: kojim se karakteristikama karizme otvoriti danas?" U daljnjem dvodnevnom programu Kapitula na rogožinama predavanja su održali i profesori na KBF-u Sveučilišta u Splitu fra Domagoj Runje na temu "Hod u kakvom stilu: koji proročki stil bratstva u malenosti?" i fra Anđelko Domazet na temu "Prigrliti budućnost: svjedočanstvo - poslanje: tko i kako služimo?"

Nakon svakog predavanja uslijedio je rad u grupama, zatim iznošenje rezultata rada (plenum) te plodna diskusija o navedenim temama. Predavači su iz različitih perspektiva razmišljali o događajima iz života sv. Franje ali i o današnjim izazovima koji su stavljeni pred franjevce provincije Presvetog Otkupitelja i njihovo življenje franjevaštva u brzim društveno-kulturnim promjenama društva.

Sv. Franjo već osam stoljeća nadahnjuje ne samo katolike i kršćane već i sve ljude neovisno o njihovoj religijskoj pripadnosti. Jedni ga oslikavaju kao neumornog Božjeg trubadura, zaljubljenika u Božji svijet, drugi kao teologa Utjelovljenja, treći opet kao slobodnog, sasvim ostvarenog čovjeka, autentičnog kršćanina punog povjerenja u Boga i smislenost života i svijeta, četvrti kao zaštitnika siromašnih, ljudi na margini društva, ekologije itd.

Mnogi muškarci i žene i danas se oduševljavaju Franjinim načinom života - autentičnim življenjem evanđelja te postaju dio velike franjevačke obitelji. Oduševljeni Franjinim načinom života i susretom s uskrslim Kristom braća i sestre okupljeni na Kapitulu pozivaju da svakodnevno prepoznajemo marginaliziranu braću i sestre našeg vremena, duhovno ih krijepimo i materijalno pomažemo. Isto tako s Generalnim ministrom pozivaju braću da pogledaju i cijeli 'kozmos koji nosi stigme nasilnog izrabljivanja, ali koji još uvijek otkriva snagu života, utisnutu od Stvoritelja' (Pismo Generalnog ministra i Definitorija za svetkovinu sv. Franje 2024.).

Predavači su vraćajući okupljenu braću i sestre na izvore tj. na događaje koji su u Franjinu životu značili radikalan zaokret - i učinili ga slobodnim, radosnim čovjekom i trajnom inspiracijom  - tražili putove kako doći do istog ili sličnog iskustva Boga i posljedično autentičnijeg življenja njegove volje u svom životu. Sv. Franjo nije bio samo naivni romantičar već je evanđelje smatrao programom za preobrazbu vlastitog života i cijeloga društva. Isto tako braća i sestre iz cijele franjevačke obitelji žele svojim životom aktualizirati evanđelje i biti vidljivi dokaz njegove mjerodavnosti suvremenom čovjeku.

Slabosti, strahovi i proturječja, vlastita i tuđa, ne smiju ih pritom obeshrabriti u trajnom procesu otkrivanja i življenja onoga što Bog danas traži od njih. U tom smislu braća i sestre, okupljena na Kapitulu na rogožinama, uputila su franjevcima provincije Presvetog Otkupitelja nekoliko prijedloga kako danas živjeti vjerodostojnije franjevačku karizmu.

Poticaji proizašli iz rada Kapitula:

    1. Slaveći 800. obljetnice odobrenja potvrđenog pravila i Božića u Grecciu, stigmi sv. Franje, Pjesme stvorova i preminuća sv. Franje braća su pozvana crpiti iz bogate riznice prošlosti i kao nositelji nade oduševljavati svoje suvremenike za Krista i neprolazne vrijednosti.
    2. Neka braća surađuju sa čitavom Franjevačkom obitelji kako u redovitom pastoralu tako i na projektima karitativnih aktivnosti i integralne ekologije podržavajući postojeće inicijative i pokrećući nove koje podrazumijevaju brigu za zajednički dom (zemlju, vodu, zrak, očuvanje bioraznolikosti).
    3. Preporuča se da braća u duhu sinodalnosti surađuju jedni s drugima i sa svim ljudima uvažavajući različitost darova (karizmi) i njihovu komplementarnost.
    4. Posebnu pažnju braća neka posvete formaciji odgojitelja.
    5. Radi vjernijeg življenja franjevačke karizme preporuča se da braća reorganiziraju svoj rad, osobito na području župnog pastorala, vodeći računa o prioritetu života u bratstvu.
    6. Neka braća osnaže svoj rad na području pastorala mladih, osobito Franjevačke mladeži, vodeći računa o tome da mladi trebaju duhovnu pratnju na putu ljudske i kršćanske zrelosti.
    7. Neka se braća proročki suočavaju sa stvarnošću koja nas okružuje te odvažnije zastupaju najugroženije članove društva i budu glas onih kojima je oduzet.
    8. Potrebno je da braća zauzetije rade na promicanju duhovnih zvanja pazeći da svjedočanstvo života bude na prvom mjestu.
    9. Neka se braća odvažnije zauzimaju za prepoznavanje važnosti i uključivanje vjernika laika, osobito žena, u poslanje Crkve.
    10. Preporuča se da braća odlučnije promiču kršćansku antropologiju suprotstavljajući se sve učestalijim pokušajima dekonstrukcije identiteta osobe, braka i obitelji.
    11. Potrebno je da se braća otvore novim načinima evangelizacije koji će naglašavati iskustvo vjere kao i otvorenost prema svim istinskim bogotražiteljima.
    12. Neka braća njeguju duh otvorenosti i pomaganja u integraciji useljenika neovisno o njihovoj vjerskoj i kulturnoj raznolikosti.