Dok u Rimu traje XVI. redovna opća skupština Biskupske sinode o sinodalnosti, franjevci provincije Presvetog Otkupitelja slavljem Kapitula na rogožinama uključili su se u sinodalni hod u kojem se cijela Crkva nalazi. Naime, slavlje 800. godišnjice odobrenja potvrđenog pravila i prvih jaslica u Grecciu (2023.), zatim 800. godišnjice rana sv. Franje (2024.), nastanka Pjesme brata Sunca (2025.) i preminuća sv. Franje (2026). prilika su za preispitivanje i obnovu franjevačkog načina života i djelovanja.
Generalni ministar Reda manje braće, fra Massimo Fusarelli, prigodom slavlja navedenih obljetnica, a prije održavanja Generalnog kapitula na rogožinama 2025., pozvao je sve provincije na slavlje kapitula na rogožinama kako bi se očitovalo bogatstvo franjevačke obitelji te kako bi promišljali o franjevačkoj karizmi, zajedništvu i poslanju. Na Kapitulu su, prema uputama iz Generalne uprave, uz braću koja sudjeluju po službi i izabrane predstavnike svih gvardijanata Provincije (OFM) sudjelovale i časne sestre Družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja i Družbe sestara franjevki od Bezgrješne te braća i sestre iz Franjevačkog svjetovnog reda (OFS-a).
Cilj održavanja Kapitula jest da braća i sestre franjevačke obitelji čuju jedni druge, razmisle o stanju franjevačke karizme, njezine prepoznatljivosti i snage u današnjem društvu te da bolje čuju one koji se nalaze na rubu našega društva. Slavlje Kapitula na rogožinama Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja održano je u Splitu 22. i 23. listopada 2024. godine u samostanu o. fra Ante Antića (Trstenik). Susret je započeo svečanim euharistijskim slavljem u crkvi Presvetog Otkupitelja koje je predvodio provincijal fra Marko Mrše. Nakon misnog slavlja, a na početku radnog dijela sve nazočne je pozdravio provincijal. Pozdrav svima uputio je i u radni dio Kapitula uveo tajnik Kapitula fra Ivica Jurić, koji je pročitao i pismo sestara klarisa iz samostana sv. Klare iz Splita u kojem su svim članovima Kapitula izrazile svoju podršku i blizinu.
Nakon uvodnih pozdravnih riječi uslijedilo je prvo predavanje koje je održao fra Siniša Balajić, magistar bogoslova i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, na temu „Obnoviti našu viziju: kojim se karakteristikama karizme otvoriti danas?" U daljnjem dvodnevnom programu Kapitula na rogožinama predavanja su održali i profesori na KBF-u Sveučilišta u Splitu fra Domagoj Runje na temu "Hod u kakvom stilu: koji proročki stil bratstva u malenosti?" i fra Anđelko Domazet na temu "Prigrliti budućnost: svjedočanstvo - poslanje: tko i kako služimo?"
Nakon svakog predavanja uslijedio je rad u grupama, zatim iznošenje rezultata rada (plenum) te plodna diskusija o navedenim temama. Predavači su iz različitih perspektiva razmišljali o događajima iz života sv. Franje ali i o današnjim izazovima koji su stavljeni pred franjevce provincije Presvetog Otkupitelja i njihovo življenje franjevaštva u brzim društveno-kulturnim promjenama društva.
Sv. Franjo već osam stoljeća nadahnjuje ne samo katolike i kršćane već i sve ljude neovisno o njihovoj religijskoj pripadnosti. Jedni ga oslikavaju kao neumornog Božjeg trubadura, zaljubljenika u Božji svijet, drugi kao teologa Utjelovljenja, treći opet kao slobodnog, sasvim ostvarenog čovjeka, autentičnog kršćanina punog povjerenja u Boga i smislenost života i svijeta, četvrti kao zaštitnika siromašnih, ljudi na margini društva, ekologije itd.
Mnogi muškarci i žene i danas se oduševljavaju Franjinim načinom života - autentičnim življenjem evanđelja te postaju dio velike franjevačke obitelji. Oduševljeni Franjinim načinom života i susretom s uskrslim Kristom braća i sestre okupljeni na Kapitulu pozivaju da svakodnevno prepoznajemo marginaliziranu braću i sestre našeg vremena, duhovno ih krijepimo i materijalno pomažemo. Isto tako s Generalnim ministrom pozivaju braću da pogledaju i cijeli 'kozmos koji nosi stigme nasilnog izrabljivanja, ali koji još uvijek otkriva snagu života, utisnutu od Stvoritelja' (Pismo Generalnog ministra i Definitorija za svetkovinu sv. Franje 2024.).
Predavači su vraćajući okupljenu braću i sestre na izvore tj. na događaje koji su u Franjinu životu značili radikalan zaokret - i učinili ga slobodnim, radosnim čovjekom i trajnom inspiracijom - tražili putove kako doći do istog ili sličnog iskustva Boga i posljedično autentičnijeg življenja njegove volje u svom životu. Sv. Franjo nije bio samo naivni romantičar već je evanđelje smatrao programom za preobrazbu vlastitog života i cijeloga društva. Isto tako braća i sestre iz cijele franjevačke obitelji žele svojim životom aktualizirati evanđelje i biti vidljivi dokaz njegove mjerodavnosti suvremenom čovjeku.
Slabosti, strahovi i proturječja, vlastita i tuđa, ne smiju ih pritom obeshrabriti u trajnom procesu otkrivanja i življenja onoga što Bog danas traži od njih. U tom smislu braća i sestre, okupljena na Kapitulu na rogožinama, uputila su franjevcima provincije Presvetog Otkupitelja nekoliko prijedloga kako danas živjeti vjerodostojnije franjevačku karizmu.
Poticaji proizašli iz rada Kapitula:
-
- Slaveći 800. obljetnice odobrenja potvrđenog pravila i Božića u Grecciu, stigmi sv. Franje, Pjesme stvorova i preminuća sv. Franje braća su pozvana crpiti iz bogate riznice prošlosti i kao nositelji nade oduševljavati svoje suvremenike za Krista i neprolazne vrijednosti.
- Neka braća surađuju sa čitavom Franjevačkom obitelji kako u redovitom pastoralu tako i na projektima karitativnih aktivnosti i integralne ekologije podržavajući postojeće inicijative i pokrećući nove koje podrazumijevaju brigu za zajednički dom (zemlju, vodu, zrak, očuvanje bioraznolikosti).
- Preporuča se da braća u duhu sinodalnosti surađuju jedni s drugima i sa svim ljudima uvažavajući različitost darova (karizmi) i njihovu komplementarnost.
- Posebnu pažnju braća neka posvete formaciji odgojitelja.
- Radi vjernijeg življenja franjevačke karizme preporuča se da braća reorganiziraju svoj rad, osobito na području župnog pastorala, vodeći računa o prioritetu života u bratstvu.
- Neka braća osnaže svoj rad na području pastorala mladih, osobito Franjevačke mladeži, vodeći računa o tome da mladi trebaju duhovnu pratnju na putu ljudske i kršćanske zrelosti.
- Neka se braća proročki suočavaju sa stvarnošću koja nas okružuje te odvažnije zastupaju najugroženije članove društva i budu glas onih kojima je oduzet.
- Potrebno je da braća zauzetije rade na promicanju duhovnih zvanja pazeći da svjedočanstvo života bude na prvom mjestu.
- Neka se braća odvažnije zauzimaju za prepoznavanje važnosti i uključivanje vjernika laika, osobito žena, u poslanje Crkve.
- Preporuča se da braća odlučnije promiču kršćansku antropologiju suprotstavljajući se sve učestalijim pokušajima dekonstrukcije identiteta osobe, braka i obitelji.
- Potrebno je da se braća otvore novim načinima evangelizacije koji će naglašavati iskustvo vjere kao i otvorenost prema svim istinskim bogotražiteljima.
- Neka braća njeguju duh otvorenosti i pomaganja u integraciji useljenika neovisno o njihovoj vjerskoj i kulturnoj raznolikosti.