Vjernik nije netko tko posjeduje neke odgovore koji drugi čovjek nema. Nije ni netko tko nema pitanja, sumnji. Još je manje netko tko daje unaprijed pripremljene odgovore na složena ljudska pitanja. Vjernik je tragatelj.

Franjevački klerikat o. fra Ante Antića
Vjernik nije netko tko posjeduje neke odgovore koji drugi čovjek nema. Nije ni netko tko nema pitanja, sumnji. Još je manje netko tko daje unaprijed pripremljene odgovore na složena ljudska pitanja. Vjernik je tragatelj.
Živimo u vremenu sve veće polarizacije u društvu koja proizlazi iz krivog razumijevanja vlastite slobode vjere, nevjere i slobode naših identiteta. No nije nimalo svejedno gradimo li u toj polarizaciji zidove ili mostove.
Svaka nova generacija u biti predstavlja invaziju malih "barbara" na našu civilizaciju, i potrebno ih je civilizirati prije nego što je unište. Ako ih se ne odgaja jer će, tobože, oni sami "slobodno i najbolje" izabrati što je za njih a što nije onda moramo računati i na posljedice takva "odgoja".
Koga Bog poziva toga ujedno i osposobljava za poslanje koje mu je namijenio. Od njega se traži da surađuje i da ne bude nestrpljiv ako ne vidi odmah plodove. Možda nije ni predviđeno da uživa u njima.
Ideja ravnopravnosti spolova htjela je donijeti bolje rješenje od odnosa vlasti i podređenosti između muškarca i žene. No, rezultat je prilično negativan jer se ravnopravnost sve više pretvara u istovjetnost.
Htjeli to priznati ili ne pandemija koronavirusa zaustavila je redoviti ritam života i sve nas natjerala da razmišljamo o temeljnim pitanjima života. Osobito se to odnosi na pitanje smisla života, smisla boli i patnje te načina na koji se čovjek s njom suočava.
Postoji li Bog? To je jedno od najvažnijih pitanja koje osoba može razmotriti. Vjerujete li ili ne u Božju opstojnost ima goleme posljedice na vaš pogled na život, čovječanstvo, moralnost i sudbinu.
Povodom 6o godina od otvaranja Drugog vatikanskog koncila za Vatican News govori Luigi Bettazzi, jedini živući talijanski koncilski otac.
Odmak je oduvijek bio lijek. Odmak od drugih i odmak od sebe. Odmak izvana hodanjem i odmak iznutra šalom, ironijom i novim okvirom. Hodanje je škola odmaka.
Uvijek govore: “Crkva bi trebala”. Balthasar zaključuje: “Kad čujem ‘Crkva bi trebala’, čini mi se da bih trebao reći: ‘ja bih trebao’. Tim više što od Crkve mnogo više dobivam nego što zaslužujem.
Fra Karlo Balić razvio je mnogostruku i plodnu djelatnost na području mariologije i skotizma. S tih je područja objavio više studija, monografija, članaka i prikaza. Svrstavaju ga u redove vodećih svjetskih medijevalista, a istodobno je vrstan poznavatelj suvremene teologije i jedan od najuglednijih mariologa.
Trebamo li slušati srce da nas ono vodi ili i srce treba nekog vodiča koga će slušati, prema kojem će se usmjeravati? O tome poslušajmo promišljanje fra Ante Vučkovića.
Crkvica Marija Anđeoska kroz povijest je mijenjala svoj vlastiti izgled, krov i fasadu sigurno, ali vjerojatno nije veličinu, a sigurno ne auru svoje mističnosti i svetosti, posebno za franjevce.
Kada je Isus na pragu mladosti ostao u hramu, ušao je u razgovor s učiteljima. Pismo kaže da ih je pitao i slušao. To je opis susreta dviju generacija. Susret se dogodio u hramu. Uza sve generacijske razlike, zajedničko im je da se susreću u hramu i da su spremni pitati i slušati.
Odakle dolazi sukob Ukrajine i Rusije? Je li moguć svjetski rat? Što je s vrijednostima Zapada i Istoka? Kakva je uloga medija? Kako bi se hrvatski katolik trebao postaviti? Odgovore na ova i druga pitanja, saznajte na zanimljivoj tribini na kojoj su sudjelovali: dr.sc. fra Ante Vučković, dr.sc. Ivica Šola, dr.sc. Trpimir Vedriš i dr. sc. Željko Tanjić.
Smjernice Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj svećenicima i crkvenim zajednicama u primjeni VIII. poglavlja postsinodske apostolske pobudnice pape Franje „Amoris laetitia“, Rim, svetkovina Presvetoga Srca Isusova, 24. lipnja 2022.
Ivan Krstitelj čovjek je za kojeg je Isus rekao da „između rođenih od žene ne usta veći“ (Mt 11,11). No Ivan nije toliko velik samo zato što je bio Isusov preteča, a ni zato što je ubijen zbog Božje riječi, nego zato što je posjedovao jednu važnu osobinu, na koju ukazuje i simbolika datuma njegove svetkovine.
“Problem nastaje kada Sinodalni put dolazi od intelektualnih, teoloških elita te se nalazi pod utjecajem izvanjskih pritisaka", rekao je papa
Zaista je Isus je jedinstven, originalan. Gotovo je nemoguće ostati ravnodušan, ‘neokrznut’ njegovom dobrotom pa i nakon čitanja barem jednog dijela Evanđelja. Zašto? Zato što Isusova riječ nije poput drugih riječi. Ona liječi. Umiruje. Tješi. Ispunja smislom.
Silovanje je jedan od najgnjusnijih, najodvratnijih i najpodlijih zločina u ljudskom društvu. Često ga se kategorizira kao spolni zločin što
Teologija nije samo za vjernike jer Bog nije samo Bog vjernika. On je Stvoritelj neba i zemlje. Bog nije partikularističan, kao što je to vjera u Boga. On je univerzalan, poput izlaska sunca i zlima i dobrima.
Kad je arkanđeo Gabrijel posjetio Mariju u Nazaretu, vjerujem da je ona bila sabrana u molitvi. Vjerujem da je imala
Pozornost je neophodno potrebna svima. I odnos s Bogom nije izdvojen iz široke mreže ljudskih odnosa i igre pozornosti
Pandemija je poput svojevrsnog „megafona“ jasnije iznijela na vidjelo neke probleme koji opterećuju suvremeno društvo i Crkvu u njezinu poslanju. Produbila je strah za sebe, za svoje bližnje, za posao i otvorila mnoga druga pitanja. Ponajprije ona o slobodi, granicama politike, ali i pitanja o Bogu, ulozi Crkve u pandemiji, smislu patnje i života... na koje autor nastoji odgovoriti.
Duh Sveti jedan je u Crkvi, u Svetom pismu i u nama. Prema tome, čim su riječi koje u sebi čujemo suprotne nauku Crkve ili riječima Svetog pisma, jasno je da to nije govor Božji. Također, ako taj govor tjera u strah, očaj, ako osuđuje umjesto da smiruje onda to sigurno nije govor Duha Svetoga.
Fabrice Hadjadj zasigurno je jedan od najutjecajnijih intelektualaca našeg vremena. Autor je desetak knjiga kršćanskog nadahnuća od kojih su mnoge prevedene i na hrvatski jezik. Ovom knjigom govori o tome kako danas u vremenu brzih promjena biti dobar evangelizator.
Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena, činimo dobro svima(Gal 6,9-10a).
Otkud potreba za kaznom i čežnja za odmazdom u teškim vremenima?
Kako je to neusklađena duša koja čezne za odmazdom Svevišnjega
i poseže za Najvišim kao najsnažnijom potvrdom?
Kršćanstvo je, preuzimajući elemente iz antičke prakse skrbi za samoga sebe, istodobno razvilo svoj način oblikovanja života. Asketski ideal tražio je otklon od usmjerenosti na samoga sebe. Valjalo je biti ponizan, jednostavan, umjeren, sućutan i nadasve voljeti drugoga, biti pozoran na potrebe rubnih.
Propovjednik Papinskog doma je 17. prosinca u dvorani Pavla VI., u prisutnosti Pape, imao treću adventsku propovijed u kojoj promišlja
S obzirom na prve asocijacije koje pobuđuje složenica „karizmatski način“ iz naslova, potrebno je upozoriti da u tekstu koji slijedi
Prisila necijepljenih putem covid potvrda tj. „postupnog kuhanja žabe u loncu“ priprema dio po dio društva na obvezno cijepljenje što posljedice pandemije uvelike pogoršava, premda Vlasti tvrde da sve čine u cilju ublažavanja posljedica.
Kada uđeš s nekim u konflikt, to ne mora nužno značiti da si manje Isusov. Naprotiv, i tada možeš biti Isusov. I možda jedino tada i tako (odustajući od toga da te uvijek svi prihvaćaju i da imaš opću suglasnost za ono što činiš) možeš biti Isusov!
Monsinjor Piero Coda, član Teološke komisije Sinode 2021.-2023., komentira Papine riječi izrečene prilikom otvaranja sinodskog puta Katoličke Crkve
Franjo je neiscrpno nadahnuće kroz čitavu povijest. Iako mu se ljudi malo mole kao svecu, on ne prestaje nadahnjivati sve,
Kako govoriti o Bogu u vrijeme pandemije koronavirusa? Gdje je Bog u ljudskoj patnji? Što Crkva može učiniti u cilju
Tupa, dosadna, uvijek ista svakodnevnica ne mora uvijek biti takva. Ona može biti predvorje raja ili čekaonica smrti. Sve ovisi
Još u novicijatu na Visovcu čuo sam od starijih fratara priču kako je jednom davno u drniškom kraju bila velika
Ima ljudi koji samo zato vjeruju u Boga, da bi ih on sačuvao od zla. I kad ih tog unatoč
Najteži izbori nisu kad trebamo izabrati između dobre i loše stvari već kad trebamo izabrati između dvije jako dobre ili
Molitva "Oče naš" zasigurno je bila jedna od najdražih molitvi sv. Franje Asiškoga. Ovo razmatranje pokazuje koliko je ovaj siromašak
Sjećam se da sam u sjemeništu, u srednjoj školi, kod jednog kolege na radnom stolu vidio ispisanu latinsku poslovicu: „Serva
U emisiji Božanstvene komedije voditelja Ante Vlašića gostovao je fra Ivan Marija Đuzel. Razgovarali su o autentičnoj i formalnoj vjeri,
Hans Küng nije bio tvrdi apologet, ni fanatični misionar, nego učitelj jasnih i distinktnih ideja, otvoreni, precizni znanstvenik koji je
Draga braćo i sestre! Dana 8. prosinca prošle godine, u prigodi sto pedesete obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve,
U članku promišljamo o ulozi kumova u Katoličkoj Crkvi. Neposredni povod teološko-pastoralnoj analizi navedene teme je činjenica privremenog dokidanja crkvene
Kršćanska geštalt pedagogija, koja je već dugo vremena u uporabi u poučavanju djece i odraslih u vjeri u nekim zapadnim zemljama (Njemačka, Austrija, Švicarska), može i nama itekako pomoći, osobito glede kreativnijeg i životnijeg odgoja u vjeri, bilo da je riječ o odgoju u školi, župi, crkvenom pokretu bilo u radu s različitim skupinama vjernika.
"Ništa nam tako snažno ne krade pozornost na sebe kao bol. Bol produbljuje, pooštruje, mijenja naš odnos sa svijetom. Kad
Kongregacija za kler objavila je 20. srpnja 2020. novi dokument koji ima za cilj reformu župnih zajednica. Dokument nosi naslov:
Vjerojatno je najteže o Bogu govoriti pravovjernim, naoko pobožnim a u duhu od Boga distanciranim vjernicima. Da, moguće je biti