Sukob s vladajućim mišljenjima

Posted by

Pouke i misli velikoga teologa Josepha Ratzingera iz knjige Isus iz Nazareta, Prvi dio. “Svaka ljudska riječ koja ima neku težinu u sebi nosi više od onoga čega je autor mogao neposredno biti svjestan.”[1] I mi sami često nismo svjesni kakav će učinak proizvesti naša riječ. Zato bismo s riječima trebali biti oprezni, jer riječ nekada može ubiti, kao pravo oružje. “U svim se vremenima čovjek nije samo pitao o svomu zadnjem ‘odakle’; više negoli tama njegova podrijetla čovjeka zaokuplja zatvorenost budućnosti prema kojoj ide.”[2] Zato je za vjernika ateizam potpuno neshvatljiv, neprihvatljiv i iracionalan. “Uređivati svijet bez Boga, graditi ga vlastitim umijećem, priznavati samo političke i materijalne stvarnosti kao istinsku zbilju, a Boga micati ustranu kao obmanu – kušnja je koja nam prijeti u mnogim oblicima.”[3]

Nije ateist samo onaj tko riječju niječe postojanje Boga, nego i onaj tko živi kao da Boga nema. “Pitanje Boga je temeljno pitanje koje nas stavlja pred raskrižje ljudske egzistencije.” Život s Bogom postaje lagan, a život bez Boga zapravo je besmislen. “Gdje se Boga drži drugotnom vrijednošću, koju se privremeno ili za stalno može ostaviti po strani radi važnijih stvari, tu se izjalovljuju upravo ove tobože važnije stvari. To ne dokazuje samo negativan ishod marksističkoga pokušaja.”[4] Marksistička je ideologija pokušala urediti društvo bez Boga pa smo vidjeli kako je to završilo. Bez Boga čovjek ne gubi samo duhovnu stvarnost, nego i materija postaje besmislena. “Bez neba zemaljska vlast uvijek ostaje dvoznačna i krhka. Samo vlast, koja se podlaže mjerilu i sudu neba, tj. Bogu, može postati snaga za dobro. I samo vlast koja je pod Božjim blagoslovom može biti pouzdana.”[5]

Da, upravo zbog napuštanja Boga u svijetu vlada popriličan kaos. “Zar i svi mi ne nastavljamo neprestano govoriti Isusu da njegova poruka vodi u sukob s vladajućim mišljenjima i da mora požnjeti neuspjeh, patnju, progonstvo?”[6] Puno je lakše prilagoditi se vladajućim mišljenjima nego braniti istinu i po cijenu žrtve. “Ljudsko kraljevstvo ostaje ljudsko kraljevstvo i tko tvrdi da može izgraditi spašen svijet, taj pristaje uz Sotoninu prijevaru, stavlja svijet u njegove ruke.”[7] Oduprijeti se Sotoni znači ne biti ohol nego prihvatiti svoju ograničenost. “Sva su kraljevstva svijeta, koja je Sotona u ono vrijeme mogao pokazati Gospodinu, u međuvremenu propala.”[8] Jedino je Božje kraljevstvo vječno. “Poruke koje su dolazile od cara zvale su se ‘evanđelje’, neovisno o tomu je li njihov sadržaj bio posebno radostan ili ugodan. Ono što dolazi od cara – bila je zamisao – poruka je koja spašava, to nije samo vijest nego promjena svijeta na bolje.”[9] Kristova Radosna vijest jest pravo Evanđelje – riječ koja svijet mijenja nabolje. “Središnji sadržaj ‘evanđelja’ glasi: približilo se kraljevstvo Božje.”[10]

Da, blizu je kraljevstvo Božje, ono je u nama. “‘Kraljevstvo Božje’ se ne nalazi negdje na zemljopisnoj karti. Ono nije kraljevstvo poput svjetovnih kraljevstava; njegovo je mjesto čovjekova nutrina, njegovo srce. Tu ono raste i djeluje.”[11] “‘Kraljevstvo’ – to jednostavno znači svijet u kojemu vladaju mir, pravednost i poštovanje svakoga stvorenja.”[12]“Postkršćansko viđenje vjere i religije duboko je uznemirujuće: Vjera i religija koriste se u svrhu političkih ciljeva. Bitno je samo uređivanje svijeta. Religija vrijedi samo onoliko koliko u tomu može biti od pomoći.”[13] Takvu “religiju” onda prihvaćaju i ateisti. “Govoreći o kraljevstvu Božjemu, Isus posve jednostavno naviješta Boga.”[14] “Bez ‘umiranja’, bez propadanja onoga što je samo naše, nema zajedništva s Bogom ni otkupljenja.”[15] “Blaženstva su obećanja koja bacaju svjetlo na novu sliku svijeta i čovjeka.”[16] “Proturječnosti, koje Isus iznosi u Blaženstvima, izriču stvarnu situaciju vjernika u svijetu.”[17] “Blaženstva su prenošenje križa i uskrsnuća u egzistenciju učenika.”[18] “Blaženstva su i putokaz za Crkvu.”[19]

Božo Goluža (priredio)

[1] Joseph Ratzinger (Benedikt XVI.), Isus iz Nazareta, I., Verbum, Split, 2013., str. 13.

[2] Isto, str. 19.

[3] Isto, str. 46.

[4] Isto, str. 50.

[5] Isto, str. 56.

[6] Isto, str. 59.

[7] Isto, str. 61.

[8] Isto.

[9] Isto, str. 63.

[10] Isto, str. 64.

[11] Isto, str. 66.

[12] Isto, str. 70.

[13] Isto, str. 71.

[14] Isto, str. 71.

[15] Isto, str. 82.

[16] Isto, str. 86.

[17] Isto.

[18] Isto, str. 88.

[19] Isto, str. 89.

Izvor: Crkva na kamenu