Posted by doc. dr. sc. Ivica Jurić
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu
Sažetak
U članku se promišlja o važnosti kateheze odraslih u sveukupnom poslanju Crkve te o načinima njezine preobrazbe osobito preko povećanja kvalitete kateheta. Rezultati teološko-pastoralne analize aktualnog stanja vjerske prakse ukazuju na njezinu neophodnost. Kateheza odraslih je pastoralni prioritet o kojem ovisi kateheza djece i adolescenata kao i izgradnja župne zajednice u cjelini. Ona je i sredstvo koje može umanjiti dihotomiju između većine distanciranih, tzv. kulturoloških vjernika i manjine, praktičnih vjernika. Autor u prvom dijelu pokušava detektirati razloge neučinkovitosti postojeće kateheze odraslih prepoznajući pritom kairološke elemente (znakove vremena) koji obilježavaju suvremenog čovjeka, a koji predstavljaju prepreku uključivanju odraslih u život zajednice i življenje vjere na svim razinama. U nastavku autor nudi konkretne prijedloge kako katehezu odraslih učiniti misionarskom, mjestom rasta i nadahnuća za svakodnevno življenje vjere. Pritom osobito ističe važnost nekih kompetencija koje kateheta treba posjedovati.
Uvod
Sukladno metodologiji pastoralne teologije u govoru o katehezi odraslih krenut ćemo od naše stvarnosti, tj. od analize stanja prakse vjere u našem kontekstu. Iz relevantnih istraživanja koji su vođeni posljednjih godina u Hrvatskoj želimo istaknuti samo neke podatke više kao ilustraciju nego kao cjelovitu sliku stanja u kojem se nalazimo. Navedeni podatci bit će nam polazište od kojeg krećemo u obradi zadane teme. Nakon sažetog uvida u vjersku stvarnost koja nas okružuje govorit ćemo o krizi postojećeg katehetskog modela, zatim o temeljnim elementima kateheze odraslih, suvremenim izazovima pastorala odraslih i u zaključnom dijelu o nekim elementima preobrazbe kateheze odraslih.
1. Rezultati istraživanja vjerske prakse
U odnosu na posljednji popis stanovništva iz 2011. godine udio katolika u stanovništvu Republike Hrvatske 2021. godine pao je s 86,28 % na 78,97 %. Tu svakako treba spomenuti neke pogreške, koje su ostale i koje pokazuju sasvim krive podatke, premda su prošle već više od dvije godine od popisa stanovništva. Naime, ako se od 186 960 tzv. ostalih kršćana (vjernika koji nisu ubrojeni u katolike, pravoslavne i protestante) njih 87,2 %, dakle, velika većina u pitanju pripadnosti vjerskoj zajednici izjasnila se da pripada Katoličkoj Crkvi (12. stranica izvješća), zašto onda nisu pribrojeni u katolike, nego su ostali u rubrici ostali kršćani. Samo zato jer su na drugom mjestu, u drugom pitanju umjesto specifikacije vjere kojoj pripadaju izabrali samo kršćanin, a ne kršćanin katolik, pravoslavac ili protestant. Ukratko, nema sumnje da su ti famozni ‘ostali kršćani’, o čemu su i mediji pisali i upozoravali na pogreške rezultata toga popisa, uglavnom katolici te da katolika u Hrvatskoj ima 83,1 %, a ne 78,9 %, kako stoji u aktualnom popisu. Znamo da broj katolika nije toliko važan koliko njihov angažman, ali ipak vidjevši koliko je drugima važna činjenica smanjenja broja katolika, dužnost je upozoravati na pogreške i ispraviti ih.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.