Iz tiska je izišla knjiga fra Ivana Režića, svećenika Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, donedavnog magistra bogoslova i budućeg dušobrižnika u HKZ Köln u Njemačkoj. Do sada se je fra Ivan javnosti predstavio s dvije zbirke poezije: „Tišina“, publicirana 2011. i 2014. te „Čežnja“, tiskana 2016. godine. Treća fra Ivanova knjiga „Misli o smislu“, u izdanju Zavičajne kulturne udruge fra Filip Grabovac u Vrlici, sastoji se od 118 misli raspoređenih pod 53 različite teme na 70 stranica. Naslovnicu te ilustracije potpisuje mag. grafike Ana Naletilić. Predgovor knjizi, koji donosimo u cijelosti, napisao je dr. sc. fra Tomislav Smiljanić:
U znanstveno-tehničkoj civilizaciji u kojoj živi današnji čovjek, više nego ikada prije, postavlja se pitanje o smislu ljudskog života. Postaviti pitanje o smislu znači i postaviti pitanje: „Kakvog smisla uopće ima pitanje o smislu?“ Kako se na to pitanje može odgovoriti? Može li to pitanje otvoriti pitanje o Bogu? Ova pitanja postavljamo filozofski i teološki jer je takav i sadržaj knjige „Misli o smislu“ fra Ivana Režića.
Odgovor na pitanje o smislu ljudskoga života tražimo u filozofijskim i teologijskim postavkama. Svako pitanje o smislu nas upućuje na ono metaempirijsko i metafizičko obzorje. Nema čovjeka na ovome svijetu koji se katkad ne susretne s pitanjem smisla života i smisla postojanja svega. Činjenica je da je pitanje o smislu prisutno u svakome čovjeku svih vremena. Pitanje o smislu, naime, pitanje smisla cjeline svijeta i našeg ljudskog bivstvovanja u njemu probuđeno je danas s tolikom pregnantnošću i težinom kao nikada do sada.
Autor u svojim „Mislima o smislu“ iznosi mnoštvo filozofskih i teoloških reprekusija o smislu govoreći o raznim temama kao što je pitanje Boga, Božjeg milosrđa, čovjeka, odgoja i obrazovanja, sakramenata, ljudske riječi i djelovanja, molitve itd. U svim tim temama otkriva se osoba Isusa Krista kao zajednički subjekt. U Isusu Kristu krije se antropološki ključ odgovora na pitanje ne samo tko je Bog, nego tko je i što je čovjek. Krist donosi autentičnu antropologiju. Fra Ivan u svojim „Mislima o smislu“ ističe upravo antropologiju smisla, a ta antropologija ima i svoje specifično ime – kristološka antropologija. Bog Isusa Krista je krajnji i posljednji smisao čovjeka i svekolike povijesti. On daje smisao čitavom čovjekovom životu i njegovom djelovanju.
Ono što bih izdvojio kao misao vodilju čitavih „Misli o smislu“ je to da je pitanje Boga pitanje smisla par excellence. U današnjem svijetu koji živi etsi Deus non daretur, nije više Bog u pitanju, nego sam Bog je postao pitanje. Zbog te činjenice vrijednost ove knjige je velika jer nam ponovno otvara važnost pitanja smisla, tj. važnost pitanja Boga. A pitanje Boga onda stavlja u središte i pitanje istine i slobode. Bezuvjetni zahtjev za istinom i slobodom krije se u pitanju smisla. Taj zahtjev danas je doveden u pitanje jer je zavladala diktatura relativizma, napose istine i slobode kao što je često govorio papa Benedikt XVI.
Fra Ivan nam u svojim „Mislima o smislu“ pomaže da shvatimo i spoznamo kako je samo Bog posljednji odgovor na čovjekovo pitanje i traženje smisla. Ali ne bilo koji i kakav Bog. Samo Bog Isusa Krista, Bog kršćanske Objave, Bog trojstvene ljubavi, Bog čovjekotražitelj. Bog koji je raspet na križ. Bog koji je uskrsnuo. U križu Razapetoga i u uskrsnuću Raspetoga leži posljednji i konačni smisao svega stvorenoga. Smatram prikladnim da Predgovor ovoj knjizi završim riječima Ludwiga Wittgensteina iz njegovih „Dnevnika“: „Vjerovati u Boga znači moći vidjeti, da se s činjenicama svijeta nije završilo. Vjerovati Bogu znači vidjeti da život ima smisla.“
Sadržaj knjige