Brončani reljef “Rane sv. Frane” Ivana Meštrovića u crkvi Presvetog Otkupitelja u Splitu

BogoslovPosted by

Za vrijeme svoga boravka u Rimu, 1942./1943. godine, kipar Ivan Meštrović upoznao je tamošnju hrvatsku franjevačku zajednicu. Zahvaljujući prijateljstvu s franjevcima, osobito sa fra Karlom Balićem i fra Dominikom Mandićem, Meštrović je izradio reljef “Rane sv. Franje” u crnom mramoru“ idarovao ga samostanskoj crkvi Santa Maria Mediatrice pri Generalnoj kuriji Reda manje braće u Rimu gdje je postavljen na oltar Presvetoga Sakramenta.

Gipsani reljefni izvornik toga umjetničkog djela Meštrović je namijenio Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja. Reljef se čuvao u Generalnoj kuriji sve dok ga fra Nikola Radić, kao generalni definitor, nije vatikanskom diplomatskom poštom, 1985. godine, prebacio u Hrvatsku. Tada je u Ljevaoni­ci Akademije likovne umjetnosti u Zagrebu odliven brončani reljef koji je pre­nesen u franjevački samostan Gospe od Zdravlja u Splitu, a gipsani izvornik darovanje franjevačkom samostanu Svete Marije u Zaostrogu.

Kada je započela gradnja novoga franjevačkoga samostana 0. fra Ante Antića na Trsteniku, Meštrovićev brončani reljef, prema odluci kapitula sa­mostana Gospe od Zdravlja, namijenjen je toj novoj redovničkoj kući gdje je postavljen prigodom posvete samostanske crkve 15. srpnja 2011. godine.

Ovaj brončani reljef oslikava prizor u kojem sv. Franjo Asiški na brdu La Verni 17. rujna 1224. godine prima Isusove rane na svoje tijelo. Meštrović je taj motiv ostvario sa tri tradicionalna lika. U donjem lijevom kutu kleči Franjo i širi ruke prema nebu. Iz gornjeg desnog kuta s neba se prema njemu spušta Isus na križu u obliku šesterokriInoga Serafa, koji sunčanim zrakama, kao ko­pljem, znamenuje Franjine ruke, noge i bok, svojim ranama. A u desnom do­njem kutu, kao svjedok toga događaja, naslonjen na stijenu, prikazan je, prema tradicionalnoj franjevačkoj ikonografiji, brat Leon, u kojem je Ivan Meštrović, kao autor, zapravo prikazao samoga sebe i to u franjevačkom habitu budući da je bio subrat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja.

Oslobođen suvišnih elemenata i prikazan s tri skladno ritmički raspoređena lika, ovaj reljef, iako na prvi mah djeluje statično, odaje punu ekspresionistič­ku snagu Meštrovićeva stvaralačkog duha. Uz to, smješten u prezbiteriju crkve Presvetog Otkupitelja i okrenut prema podnevu, reljef je od jutra do večeri izložen dojmljivoj igri sunčevih zraka.

Fra Domagoj Runje